Agresivnost je sklonost psa da napada i grize druge životinje i čovjeka. Uzroci su često psihičke smetnje.

Autohton, samonikao. Pasmine pasa, koje su u davna vremena boravile na određenom teritoriju, gdje su se razvile i oblikovale, bez pojave mješanaca, i bez utjecaja čovjeka, smatraju se autohtonima, samoniklima.

Dlaka je najkarakterističnija osobina neke pasmi­ne. Dlaka može biti glatka, kratka, svilenasta, kovrčava, duga, mekana, ravna, valovita, vunasta, oštra, bodljasta, tvrda. Po boji dlaka može biti jednobojna, dvobojna ili trobojna. Može bili s paležom, tigrasta, harlekinska, s točkicama ili mr­ljama, pastrvasta i si.

Dvije prošarane boje

Pojam čistokrvnosti označava siguran i provjerljiv podatak da neki potomak potječe od roditelja koji su pripadnici iste pasmine (roditelji nose određena karakteristična nasljedna obilježja, kojima se razlikuju od drugih životinja iste vrste, te ih prenose na svoje potomstvo)
–uzgoj pasa u čistoj krvi od davnine (Babilon, Egipat, Kina, Grčka, Rim)

Greben je točka na leđima četveronožaca određe­na vrhovima lopatica. Visina psa mjeri se upravo od te točke do poda.

Higijena je skup pravila koja pridonose čistoći psa, kao kupanje, češljanje, četkanje, čišćenje od nametnika, pravilna prehrana, šetnje.

Hod je manje ili više karakterističan način kretanja psa. Dio je ličnosti životinje i vrlo važan za lovačke pasmine, koje skaču i trče, često po neprohodnim

Instinkt je prirođena sklonost, neovisna od pame­ti i obuke, uslijed koje pas »instinktivno« lovi, čuva i vodi stado. Dobar instinkt olakšava obuku psa.

Kinofil je svaki ljubitelj i uzgajač pasa, koji poka­zuje zanimanje za uzgoj i usavršavan^ pasmine.

Kinolog je osoba koja znanstveno ili slučajno proučava probleme usavršavanja uzgoja, pasmina, genetike, nasljednih mana i svih pitanja vezanih za pse. Kinologija je znanost o psima.

Znanost o uzgoju, selekciji i odgoju čistokrvnih pasa

Klub je udruženje uzgajača, vlasnika i ljubitelja pasa, koji stimuliraju poznavanje, usavršavanje i rasprostranjene određene pasmine ili grupe pa­smina. Postanak kluba je u svijetu obično vezan sa službenim priznavanjem neke pasmine.

Potomak roditelja dvaju različitih pasmina.

Podrezivanje repa i ušiju kako bi preostali dio bio uspravan.

Opadanje dlake

Način lova pri kojem pas više lovi vidom nego njuhom.

Mesnato, znači ružičasto, boje mesa. Nos je mesnate boje ako je bez crnih pigmenata, što je dopušteno kod nekih pasmina.

Pas čiji roditelji ne pripadaju priznatim pasminama.

Nasljeđe su biološke osobine koje roditelji preno­se na svoje potomstvo i to po zakonima genetike. Budući da zakoni genetike vrijede za veliki broj primjeraka, to se kod pasa, s obzirom na mali broj potomstva, ne može sa sigurnošću predvidjeti kakvo će ono biti. Stvar je, međutim, uzgajača da za parenje uzimaju primjerke dobrih fizičkih i psihič­kih osobina, kako bi sa što više vjerodojstojnosti dobili kvalitetno potomstvo. Vođe uzgoja na te­melju podataka o nasljednim osobinama pojedinih pasa određuju rasplodnjake i daju dozvole za parenje.

Njuška je vrh gubice na glavi psa. Boja njuške varira od pasmine do pasmine i može zavisiti od boje dlake i oznaka.

Noge služe za kretanje. Prednje noge, propisanih kutova, služe prije svega za podupiranje, dok stražnje, kosijeg položaja i mišićave, služe za pokretanje. Kod kupnje štenadi preporučuje se pažljivo pogledati zglobove jer, ako su natečeni, štene vjerojatno boluje od rahitisa.

Odgoj je postupak kojim se psa nauči da ne maže kuću, da nepotrebno ne laje, da spava u košari, da nosi povodnik, brnjicu itd.

Oči su različite za svaku pasminu, pa mogu biti raznih oblika i boja, npr. okrugle, bademaste, ispupčene, kose, duboko usađene itd., dok su po boji (koja najčešće zavisi od boje dlake) svjetlije ili tamnije, crne, smeđe, žute, crvene, boje jantara i si.

Okomitost se cesto u standardu traži za prednje noge mnogih pasmina, koje moraju biti određenih kutova, a u cjelini daju dojam okomitosti.
mjestima, a to su: iznad očiju, na gubici, na grudima, na nogama.

Pasmina je skup istovrsnih primjeraka (individua) iste vrste ili podvrste, čije se fizičke i psihičke osobine nasljeđuju od generacije do generacije. Većina pasmina su plod umjetne selekcije koju je izvršio čovjek.

Pastrvast je onaj pas kojem je temeljna boja dlake svijetla, a pokrivena je sitnim tamnim točkicama kao u pastrve.

Pedigre ih rodoslovlje je porijeklo psa, poznato u nekoliko generacija.

 Pigmentacija je boja tkiva kože psa.

Podgrizanje je oblik zubala pri kojem je donja čeljust više ili manje uvučena, a ocjenjuje se kao nasljedna greška.

Podvoljak nazivamo kožu na vratu koja visi u borama, a može biti tipičan za pojedine pasmine.

Predgrizanje je pojava na zubalu kada zubi donje vilice stoje ispred sjekutića gornje vilice (čeljusti). Ako standardom nije propisano, predstavlja tešku grešku.

Psetarnica je mjesto gdje se uzgajaju psi i gdje se vrše parenja, te gdje se prodaje štenad čistokrvnih pasa. Naziv psetarnice prijavljen je nacionalnoj kinološkoj organizaciji, a preko nje i Međunarod­noj kinološkoj organizaciji. Ime psetarnice je zašti­ćeno, te se dodaje svakom imenu šteneta koje potječe  iz  nje.   Psetarnice  pružaju  garanciju  za kvalitetu štenaca i u času kupnje predaju kupcu rodovnik šteneta.

Radna pasmina pomaže čovjeku svojim radom koji joj je prirođen ili se stiče školovanjem. Tu spadaju sve lovačke pasmine, službeni psi, pastir­ski psi, psi za obranu, te svi psi za čuvanje imovine. Neke pasmine moraju položiti ispit iz rada, ako žele steći prvenstvo u radu ili nacionalnom kandidatu­rom (CAT-YU) te međunarodnom kandidaturom (CACIT).

Rep je po obliku i po nošenju karakteristika pojedine pasmine. Rep može biti kratak (po prirodi ili skraćen), dug, debeo, tanak, nošen visoko ili nisko, svrnut sa strane ili zavinut na leđima, kao zastava, kolut, srp, poput vjeverice, vidre, vadičepa, s resama, sabljast itd.

Rodovna knjiga je skup rodovnika koju vodi vrhovna kinološka organizacija  u svakoj zemlji.

–dokument koji potvrđuje da pas (nosilac rodovnika) zaista potječe od roditelja (i daljnjih predaka) s kvalitetama navedenim u njemu
–može biti jamstvo da će taj pas, kao njihov potomak, uvelike nositi te kvalitete
–pomoću njega odabiremo rasplodni par odgovarajućih kvaliteta da se u potomstvu što više smanje mane roditelja, a istaknu njihove vrline

Standard |e skup preciznih pravila koja utvrđuje nacionalna kinološka organizacija odakle pasmina potječe. Ona je zadužena za brigu oko uzgoja i unapređenja te pasmine, kako bi se postigla što veća ujednačenost psihičkih i fizičkih osobina pripadnika te pasmine. Svaka pasmina koju je priznala FCI-a (međunarodna organizacija) posjeduje svoj standard, koji smije mijenjati samo njena nacionalna organizacija. U standardu su spome­nuti: visina, težina, kvaliteta dlake, boja dlake i očiju, građa kostura, oblik lubanje, gubice, ušiju, nogu. mišićje, kretanje, duljina i nošenje repa, U standardu je, također, utvrđena narav i ponašanje, a naznačene su i greške koje smanjuju vrijednost psa ili ga diskvalificiraju.

Stop ili čeoni prijelaz |e više ili manje vidljiva »stepenica» (ili zasjek) između nosnog hrpta i Čela. Stop je kod raznih pasmina više ili manje naglašen.

Tjeranje se naziva kratko vrijeme kad se kuja sprema za parenje. Prvi put se pojavljuje u 8. do 10. mjesecu života, a ponavlja se u pravilu dva puta godišnje.

Toy je engleska riječ za igračku, a u kinologiji znači minijaturnu varijantu one pasmine koja postoji i u većoj varijanti. Tako npr. postoji »toy« pudl, ali ne i »toy« čivava, koji je i sam sitan.

Gonič koji lovi pomoću mirisa na tlu

Trimanje je radnja kojom se skida suvišna dlaka ili prstima ili specijalnim nožićem i tako uljepšava oblik psa. Vrši se u pravilu u vrijeme mijenjanja dlake, kad je dlaka »mrtva«, a trimanje bezbolno.

Uvjetni refleks je fizičko-psihološki fenomen, determiniran spajanjem određenog podražaja s nekom reakcijom. Pas posjeduje znatno asocijativ­no pamćenje; on u kratko vrijeme nauči povezati neku našu riječ, pokret, zvuk sa svojom reakcijom. Na primjer, povodnik će povezati sa šetnjom, zdjelicu s hranom i slično. Uvjetni refleksi mnogo pomažu kod dresure pasa.

Uši su važan dio standarda pasmine. Mogu biti kratke, dugačke, nisko ili visoko usađene, velike, malene, čitave, podrezane, kao u šišmiša, preklopljene. viseće, uspravne, polu uspravne,  ružine i sl.

Zoonoze su bolesti koje se od pasa prenose na ljude. Zubalo psa je potpuno razvijeno sa 10- 12 mjese­ci. Može biti Škarasto (najpoželjnije), klještasto, potpuno (za mnoge pasmine propisano), manjka­vo, da predgriza ili podgriza

Školovanje ili dresura je uvježbavanje psa koju izvodi specijalni učitelj (dreser). Psa se može školovati za obranu, za traženje droge ili traga, za čuvanje stada, za vojne svrhe, za vođenje slijepa­ca, te za razne načine pomagača u lovu.