|
O SIJEK - Tomislav Vampula jedini je Osječanin koji zbog sljepoće koristi psa vodiča za lakše kretanje gradom. Pas je njegov vjerni pratitelj u svakodnevnom životu, a prati ga i na posao na Poliklinici u Bizovačkim toplicama, u kojoj od 1996. godine radi kao viši fizioterapeut “Reakcije kolega i pacijenata su izrazito pozitivne i iznad očekivanja”, zadovoljan je Tomislav podrškom koju dobiva od svoje bliže okoline. Oko tridesete godine života, zbog urođene očne bolesti, naglo je počeo gubiti vid, tako da uz sadašnji ostatak vida od jedan posto može tek razlikovati dan i noć. Tomislav stanuje u Blok-centru, a u kretanju gradom pomaže mu pas vodič po imenu Bubi. Riječ je o ženki staroj dvije i pol godine, mješancu labradora i zlatnog retrivera, kojega je donirao Lions club “Waldinger” Osijek, a koji je prošao Školu za dresuru pasa vodiča u Lučkom.

Otkako imam psa vodiča ljudi mi znatno više žele pomoći nego kada sam hodao s bijelim štapom”, kaže Tomislav. Vampula je mjesec dana prošle godine proveo sa psom u Lučkom radi međusobne prilagodbe i privikavanja, te u svakodnevnim šetnjama s Bubijem razvijao zajednički jezik komuniciranja. Nakon toga s instruktoricom i psom došao je u Osijek radi utvrđivanja trasa kojima se inače koristi kako bi se lakše odredile skrivene prepreke na putu. Tomislav napominje da za svog psa vodiča nosi radnu dozvolu što sadrži izvadak iz Zakona o pravima slijepih osoba koje se kreću uz pomoć psa vodiča. Dozvola omogućava slijepoj osobi da u pratnji psa vodiča može ući na sva javna mjesta, primjerice, ljekarne, pekarne, ugostiteljske objekte te sva javna “prometala”. Pričajući o svojim dosadašnjim iskustvima, Vampula kaže da mu u osječkim trgovinama uglavnom ne stvaraju probleme zbog ulaska s psom, no početnih je poteškoća bilo sa zaštitarima na ulazu u pojedine trgovačke centre. Upozorava i na nedavne probleme u vlaku za Zagreb budući da su mu zabranili ulaz sa psom u vagonski restoran. “Niste zabranili ulaz psu, nego slijepoj osobi”, rekao im je Tomislav. Podsjeća i na izolirani slučaj u autobusu GPP-a koji se nakon početnog nesporazuma više nije ponovio. Tomislav na posao u Bizovačke toplice, inače, odlazi autobusom GPP-a ili “Panturista”. Za razliku od niskopodnih zagrebačkih autobusa sa širokim ulaznim vratima, Tomislav upozorava na nedovoljno širok ulaz u osječkim gradskim autobusima, koji otežava ulazak invalidima, ženama s priručnim kolicima ili većom putnom torbom, a problem je i blokada s lijeve strane koja sužava prostor na ulazu kod vozača. “Pas vodič pomaže mnogo više nego što sam pretpostavljao. Psu se mora vjerovati. Iako ponekad zna skrenuti s nogostupa na travu jer je tamo ugledao nešto zanimljivo, ali pas slijepu osobu neće dovesti u opasnost. Otkako imam psa vodiča ljudi mi znatno više žele pomoći nego kada sam hodao s bijelim štapom”, kaže Tomislav.Ne zaboravlja spomenuti kako ima sreću što je zaposlen, ali upozorava da u Hrvatskoj, za razliku od nekih drugih zemalja, zakonski još nije regulirano pitanje naknade za sljepoću. “Sreća je kad osoba s invaliditetom radi i uspije zaraditi za vlastite potrebe”, poručuje Vampula.
Dodati u favorite (0) | Link
Pisanje komentara je dostupno samo registriranim korisnicima.
Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.2 |